Devedeset godina ponosa i slave

Devedeset godina ponosa i slave

   9/17/2011       Admin

---

Vjerovatno nisu niti slutili radnici željezničke radionice da će, prije tačno 90 godina, udariti temelje jednog pokreta, pokreta kojeg danas zovemo FK Željezničar!

Taj pokret nije rezultat postignutih rezultata ili koketiranja sa vladajućim sistemima, nego privrženosti simbolu sposobnosti i mogućnosti običnog čovjeka koji je uz ljubav, vjeru i entuzijazam spreman napraviti. Upravo je ljubav i entuzijazam vodila naš Klub kroz ovih 90 godina punih uspona i padova. Različiti vladajući sistemi, ratovi i drugi pritisci nisu uspjeli ugroziti postojanje Željezničara. Nakon svakog udarca dizali bi se još jači.

Pokušavali su nas ugasiti, palili su nam dom, ispadali bi u niže lige, ali nikada nismo izgubili identitet. Baš u tim najtežim trenucima bi pokazali koliko smo zapravo jaki. U momentima kada je čista egzistencija dovođena u pitanje, običan čovjek bi pokazao svoju veličinu i snagu i postao heroj. Željezničar je ono što iz tog običnog čovjeka izvlači najbolje, a svaki taj čovjek čini ono na što danas možemo biti ponosni.

U 90 godina postojanja smo napravili velike stvari. Nismo se takmičili bogatstvom, već srcem. Zbog toga smo bili omiljeni i van Sarajeva, širom Bosne i Hercegovine, pa i bivše Jugoslavije. Ti navijači su važniji trofej nego svaki osvojen na terenu. Doći na utakmicu i stati među ljude čija imena većinom ne znamo, ali koje već godinama pamtimo likom i nekako se nesvjesno vezujemo je neprocjenjivo. Učenike, studente, automehaničare, doktore, bankare...sve nas veže zajednička ljubav, ljubav prema Želji i ta dva sata smo svi isti i svi isto razmišljamo. Nije nas briga što ne gledamo „atomski fudbal“, što je na TV-u u isto vrijeme Milan ili Manchester United, ili što nam naša Grbavica ne nudi luksuz poput evropskih stadiona. Kakav je, takav je. Mi boljeg Želje nemamo.

Željezničar još uvijek piše historiju. Svi mi koji volimo plavu boju možemo biti sretni jer smo u prilici da aktivno učestvujemo u pisanju te beskrajne knjige. Na prethodnih 90 godina možemo biti ponosni, a na svima nama je da narednih 90 godina učinimo još uspješnijim i sretnijim.

Već u nedjelju je prilika da se okupimo u što većem broju, te da zajedno, onako kako samo mi to znamo, čestitamo rođendan voljenom klubu.

( Autor: FK Željezničar.com )

195

Read More

"Plavi" danas slave 90. rođendan

"Plavi" danas slave 90. rođendan

   9/17/2011       Admin

---

Petnaest stvari koje možda niste znali o Željezničaru

Na današnji dan prije tačno 90 godina FK Željezničar odigrao je prvu zvaničnu utakmicu protiv SAŠK-a na stadionu na Kovačićima. Taj datum se obilježava kao rođendan, iako je klub osnovan dva dana kasnije.

U nastavku teksta donosimo vam petnaest zanimljivosti o jednom od najpopularnijih bh. timova, sarajevskom Željezničaru.

1. Željezničar je zvanično osnovan 19. septembra 1921. godine od strane radnika "Željezničke radionice" na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Ideju o osnivanju novog fudbalskog kluba, mladi željeznički radnik Dimitrije Dimitrijević predložio je već 1920. godine svom kolegi i prijatelju, Ludvigu Lepleu. Uz Stjepana Katalinića formiraju inicijativni odbor, iz čijeg jezgra nastaje i prva Uprava kluba. U osnivanju svog kluba veliki doprinos dali su svi radnici Željeznica: kupljena je lopta, prva sportska oprema, treniralo se na vojnom vježbalištu Egzecirz, izrađena su i obilježja kluba, a djevojke igrača su na majicama izvezle lokomotivu – prvi grb kluba. Kasnije Željezničar postaje punopravni član Fudbalskog podsaveza i uvršeten je u Drugi razred zajedno s ŠK Špartom, ŠK Trojom i ŠK Barkohbabom.

2. Prva zvanična utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. septembra 1921. u 16 sati. Na igralištu na Kovačićima prisustvovalo je 500 navijača, a SAŠK je bio bolji i pobijedio sa 5:1. Jedini pogodak postigao je Dimitrijević. Željo je igrao u sljedećem sastavu:Cicvol, Tomić (Dunkl), Novak (Egić), Kefer, Adamović, Katalinić, Leple, Siber, Dimitrijević, Krajnc i Cvelfer. U to vrijeme pored stadiona na Kovačićima postojao je i nogometni teren na Skenderiji. Najzad, Željo je 19. septembra postao punopravni član Drugog razreda sarajevskog podsaveza.

3. Prvu prvenstvenu utakmicu Željo je odigrao na Skenderiji 2. oktobra 1921. godine protiv Šparte u okviru drugog razreda sarajevskog podsaveza. “Mašindžije”, kako su tada zvali Želju, uspjele su osvojiti bod favorizovanom suparniku. Bilo je 1-1, što je predstavljalo veliki podvig.

Prvo prijateljsko gostovanje u historiji kluba desilo se 16. oktobra 1921. u Zavidovićima. “Plavi” su pobijedili Krivaju 3-2.

4. Josip Bukal je klupski rekorder. Na ukupno 464 utakmica Bukal je za Željezničar postigao 127 golova. Kao izuzetno uspješan strijelac sa vrlo snažnim udarcem, u omladinskoj ekipi Željezničara postizao je po 50 golova u sezoni. Za prvi tim debitovao je 1963. godine protiv Vojvodine (0:1), a sa 14 postignutih golova bio je najbolji strijelac Željezničara u sezoni 1971/72., kada je osvojena titula prvaka Jugoslavije.

5. Grbavica je treći Željin stadion. Naime, nakon osnivanja 1921. igrači su trenirali i igrali na poljani koja se nalazila na Čengić Vili, takozvani Egzercir. To je bilo vojno igralište izgrađeno za vrijeme Austro-Ugarske. Nogometaši su u ovaj dio grada dolazili pješice, jer u to vrijeme nije bilo nikakvog saobraćaja.

Egzercir je zabilježen kao prvo igralište Željezničara, premda na njemu klub nije odigrao niti jednu zvaničnu utakmicu. Kasnije su "Plavi" počeli izgradnju vlastitog igrališta na Pofalićima, tačnije na željezničkom placu iza Glavne željezničke radionice. To se desilo 1932. godine. Međutim, na ovom terenu zadržali su se samo šest godina. Do 1941. godine trenirali su na igralištima ostalih sarajevskih klubova. Plaćali su veliku zakupninu od svojih skromnih prihoda. Poslije okončanja Drugog svjetskog rata nastupali su na igralištu "Šesti april" na Marijinom Dvoru. Nakon uklanjanja i ovoga terena počela je izgradnja novog stadiona. Svoje kapije Grbavica je otvorila 13. septembra 1953. godine, kada je u okviru Druge lige zapad Željo savladao Šibenik rezultatom 4-1. Dolina ćupova je kasnije u nekoliko navrata doživjela rekonstrukciju. U pojedinim dvobojima Željezničar je svoje domaće utakmice igrao i na Koševu.

6. Prvi predsjednik FK Željezničar bio je Hinko Tegzeš. Naime, on je bio prvi čovjek “Plavih” u period od 1921. do 1929. godine. Rođen je 1877. godine u Rohanezu, Austrija. Po nacionalnosti je bio Mađar. U BiH je došao početkom 20. - og vijeka kao diplomirani inžinjer građevinarstva radi izgradnje pruge Sarajevo – Višegrad. Umro je 1958.godine.

7. Željezničar je jedini bh. klub koji je igrao polufinale Kupa UEFA. Prije 26 godina, tačnije 24. aprila 1985. godine, Grbavica je bila nevesela, mnogi kažu da je to bio najtužniji dan u Dolini ćupova. Tišinu su narušavali jecaji i poneka teška psovka. Željezničar je te noći igrao protiv Videotona u takmičenju koje je po rejtingu drugo u Evropi. Prije toga eliminisali su Sliven iz Bugarske, švicarski Sion, rumunsku Univerzitateu i Dinamo iz Minska. U prvom okršaju u Mađarskoj izabranici Ivice Osima poraženi su 3-1. U uzvratu su imali 2-0 (strijelci Bahtić u 5. i Ćurić u 75. minuti) do posljednjih minuta meča. Plavi su trebali da proslave plasman u finale, a tamo ih je čekao najtrofejniji evropski klub, Real Madrid. No, završilo je 2-1. Krvnik Želje bio je Cuhai. Poentirao je u 88. minuti. Lopta u mreži, muk na tribinama, vremena za preokret premalo. Srušio je snove! Treba napomenuti da je ovu utakmicu preskočio Radmilo Mihajlović zbog žutih kartona iz Mađarske. Kasnije je u intervjuu za Sarajevo-x.com naglasio kako bi sigurno postigao pogodak da je igrao.U istom takmičenju u sezoni 1971/72 stigli su do četvrtfinala.

8. U jezivo jakoj konkurenciji Željezničar je postao prvak Jugoslavije u sezoni 1971/72. Šampionski naslov tim sa Grbavice osvojio je sa 51 bodom. Drugo mjesto pripalo je Crvenoj zvezdi sa 49, dok je na trećoj poziciji završio OFK Beograd sa 45. bodova. Željo je bio četiri puta prvak BiH, a osvojio je i četiri Kupa BiH.

9. Apsolutno najveća ikona kluba koju nikada niko neće ugroziti je legendarni Ivica Osim. Ostavio je veliki trag kao igrač. Naime, plavi dres nosio je od 1954.do 1968. godine (uključujući i omladinski pogon), te kao trener (bio prvi šef struke od 1978. do1986. godine). Rođen je 6.maja 1941. godine u Sarajevu, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Komiteta za normalizaciju NSBiH.

10. Najtrofejniji trener kluba je Amar Osim. Osvoji je tri titule prvaka BiH u sezonama 2000/2001., 2001/2002., i 2009/2010. Također, u najmasovnijem takmičenju tri puta je dotakao vrh (2001, 2003. i 2011.). Pored Željezničara trenirao je japanski JEF United.

11. Od osnivanja 1921.godine, SD Željezničar i njegov fudbalski klub uspjeli su sačuvati karakteristiku svog obilježja. Grb čine točak sa gibnjevima (krilcima), koji simboliziraju djelatnost njegovih osnivača. U vrijeme bivše države u taj znak bila je ugrađena zvijezda petokraka, a sada stoji lopta.

12. Za vrijeme rata, tačnije u periodu 1992 – 1995. godine, stadion Grbavica je bio na prvoj liniji fronta. Tada su se nogometaši Željezničara skupljali i trenirali u OŠ “Alija Alijagić” na Malti. Željeli su da klub opstane i radi bez obzira što su padale granate. Prvu zvaničnu utakmicu u bh. prvenstvu odigrali su na Koševu 1994. godine. U Dolinu ćupova su se vratili 2. maja 1996. godine. Igrali su protiv najljućeg rivala Sarajeva. Utakmica je završena rezultatom 1-1.

13. “Plavi” su imali navijače širom bivše Jugoslavije. Također, i u BiH Željo je jedan od najpopularnijih timova. U mnogim gradovima naše države tim sa Grbavice ima svoje pristalice.

14. U svojoj bogatoj historiji Željezničar je igrao protiv mnogih poznatih klubova. Tako je 19. septembra 1969 .godine odigrao prijateljsku utakmicu protiv brazilskog Santosa (tadašnji trostruki svjetski prvak), kojeg je predvodio jedan od najboljih nogometaša na svijetu svih vremena – Pele. Treba naglasiti da je 50. rođendan uveličao milanski Inter koji je ,također, gostovao na Koševu u sklopu obilježavanja rođendana kluba. Utakmica je odigrana 16. juna 1971.godine, a završena je rezultatom 3-3. I londonski Arsenal odigrao je prijateljski meč sa timom sa Grbavice. To se desilo 15.augusta 1976.godine u Dolini ćupova. Bilo je 1-1.

15. Aktuelna vrijednost igračkog kadra, prema podacima njemačkog transfermarkta.de, procjenjuje se na 6.300.000 eura, po čemu je Željezničar treći u BiH. Ispred njega su Široki Brijeg i Sarajevo.

Ostale zanimljivosti

Najviše nastupa u zvaničnim utakmicama: Branislav Jelušić (650)
Najviše ligaških nastupa: Blagoje Bratić (343)
Najviše ligaških golova: Dželaludin Muharemović (112)
Najubjedljivija ligaška pobjeda: Željezničar - Barkohba 18:0 (23. mart 1925.)

Najubjedljivji ligaški poraz: Dinamo Zagreb - Željezničar 9:1 (29. septembar 1946.)

Najubjedljivija pobjeda u Saveznoj jugoslovenskoj ligi: Željezničar - Maribor 8:0 (29. august 1971.)

Najubjedljivji poraz u Saveznoj jugoslovenskoj ligi: Dinamo Zagreb - Željezničar 9:1 (29. septembar 1946.)

Najubjedljivija pobjeda u bh. ligaškim takmičenjima: Željezničar - Leotar 8:0 (28. august 2010.)

Najubjedljiviji poraz u bh. ligaškim takmičenjima: Zmaj od Bosne - Željezničar 9:1 (04. novembar 1995.)

Najveći broj ligaških golova u sezoni (113 golova, sezona 2000/2001)

Najbolji strijelac u jednoj sezoni: Dželaludin Muharemović (31 gol, sezona 2000/2001)

(Sarajevo-x.com)

416

419

Read More

Sretan rođendan ''Grbavice''!

   9/13/2011       Admin

---

237

Sretan rođendan ''Grbavice''!

13. septembra 1953. godine zvanično je otvoren stadion ''Grbavica'' - dom fudbalskog kluba Željezničar na kojem ''plavi'' nastupaju već više od 50 godina uz povremene, kraće prekide.

Prije izgradnje vlastitog stadiona, Željezničar je igrao po raznim sarajevskim igralištima. Prvu utakmicu na svojoj ''Grbavici'', plavi su odigrali protiv hrvatskog Šibenika. Rezultat je bio 4:1 za Želju.

''Grbavica'' je sastavni dio svih uspjeha koje su ''plavi'' ostvarili u svojoj bogatoj historiji. Iako nominalno ima kapacitet od 15.000 gledalaca, u najboljim danima u Dolini ćupova znalo se skupiti i do 30.000 vjernih Željinih navijača.

U posljednjem ratu, stadion je skoro uništen. No, predanim radom prožetim ogromnim entuzijazmom, Željin stadion je obnovljen i stavljen u funkciju. Prvu poslijeratnu utakmicu na ''Grbavici'' odigrali su vječiti rivali Željezničar i Sarajevo. Konačan rezultat od 1:1 bio je u drugom planu a spomenimo da je strijelac jedinog gola za Želju bio legendarni Buki Biščević.

U posljednjih nekoliko godina intenzivirana je priča o gradnji potpuno novog stadiona na mjestu sadašnjeg. Projekt u pripremi a po njegovom okončanju, Željezničar bi postao vlasnik jednog od najmodernijih stadiona u ovom dijelu svijeta.

''Grbavice'' - sretan ti rođendan!

Autor: FK Željezničar Datum: 14.09.2011.

:

:

Read More

Nova Grbavica će koštati oko 78 miliona eura

Nova Grbavica će koštati oko 78 miliona eura

   6/10/2011       Admin

---

Za rušenje Grbavice treba 350.000, za izgradnju fali 16 miliona eura

Što se tiče izgradnje, predstavnici Energoplana tvrde da je kompletna projekat moguće realizirati za godinu i pol dana, najduže dvije

Autor: FK Željezničar Datum: 09.06.2011

Radni sastanak i multimedijalna prezentacija projekta novog stadiona FK Željezničar održana je jučer u hotelu Sarajevo. Pored predstavnika slovenske kompanije Energoplan, te čelnika kluba sa Grbavice na pomenutoj prezentaciji pojavio se i ministar kulture i sporta KS Ivica Šarić, kao i predsjedavajući Komiteta za normalizaciju N/FS BiH Ivica Osim koji je stigao u pratnji supruge Asime.

Prezentaciji je nazočio i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, bivši predsjednik Plavih.

Kompanija Energoplan prezentirala je projekat kompleksa na Grbavici koji bi sadržavao moderan fudbalski stadiona kapacitete do 24.000 gledatelja i šoping centra. Sve na površini od skoro 50.000 kvadratnih metara.

Prema brojkama koje su prezentirali Slovenci, kompletna investicija bila bi teška oko 74 miliona eura (kapacitet 24.000 gledatelja, parking prostor od 650 mjesta, šoping centar na oko 30.000 kvadratnih metara).

Stadion bi ostao u vlasništvu Željezničara dok bi šoping centar bio na raspolaganju investitoru koji bi ga prodao. Parking prostor bio bi zajednički. Što se novca tiče, Slovenci bi prodajom poslovnih prostora mogli namaći oko 58 miliona eura (2.000 eura kvadrat, bruto), dok bi za ostatak od 16 miliona eura morao da se pobrine Željezničara, odnosno nadležne institucije u Kantonu Sarajevo.

Po segmentima, kako je prezentirano, izgradnja stadiona koštala bi 30 miliona eura, izgradnja šoping centra 28 miliona eura, a izgradnja garaža oko 6 miliona eura.

Rušenje postojećeg zdanja stadiona Grbavica, izračunali su Slovenci, koštalo bi oko 350.000 eura.

Nakon prezentacije, uslijedila je diskusija. Sabahudin Žujo, aktuelni predsjednika Plavih, nije se složio oko nekoliko detalja.

„Problem je tih 16 miliona eura. Jer, ono što smo mi ponudili prilikom prvih razgovora, kada smo i zatražili ovaj nacrt projekta, jeste zemljište na jednoj od najatraktivnijih lokacija u glavnom gradu BiH. Postavlja se pitanje je li nam isplatnije ostati bez 30.000 kvadrata i 16 miliona eura, što za naše uslove nije ni mali novac, ili možda prodati kompletno zemljište na kojem je sada stadion i pomoćni teren i s tim novcem jednostavno napraviti novi stadion na drugoj lokaciji. Jer, zemljište koje sada klub ima u svom vlasništvu vrijedi ne manje od 30 miliona eura“, kazao je Žujo.

Žuji se svidjelo idejno rješenje kompleksa, dok takav slučaj nije bio sa Kemalom Kozarićem, koji je također diskutovao.

Kozariću se nije svidjelo to što su šoping i stadion bili jedna cjelina, a prije svega jer je sa sjeverne strane šoping centar „zagrlio tribinu“, na kojoj su trenutno poslovni prostori, kojih u novom zdanju ne bi bilo ispod te tribine.

U predloženom projektu, Željezničaru bi ostali na rentanje poslovni prostori na cijeloj istočnoj i na cijeloj južnoj tribini stadiona. Na zapadnoj tribini bile bi klupske prostorije.

Što se tiče izgradnje, predstavnici Energoplana tvrde da je kompletna projekat moguće realizirati za godinu i pol dana, najduže dvije.

VIP lože bile bi smještene na zapadnoj tribini. Ispod VIP loža predviđen je prostor za novinare na centralnom dijelu tribine (oko 900 kvadratnih metara). Prostora za VIP lože bilo bi na istom nivou i na istočnoj tribini.

scsport.ba / sarajevo-x.com

Read More

Preminuo Josip Katalinski Škija

Preminuo Josip Katalinski Škija

   6/09/2011       Admin

---

Škija je otišao u legendu: Ni opaka bolest nije mu uništila vedar duh

Jutros je u Sarajevu nakon duge i teške bolesti premino legendarni fudbaler Željezničara Josip Škija Katalinski. Tako je naš klub ostao bez jednog od najboljih fudbalera u svojoj povijesti, člana šampionske generacije iz 1972. godine.

Autor: FK Željezničar Datum: 09.06.2011.

Josip Katalinski rođen 2.maja 1948. godine na Ilidži. Fudbal je počeo trenirati i igrati u lokalnom klubu FK Igman sa Ilidže,a već 1964. godine kao veliki talenat prelazi u mlađe kategorije Željezničara. Opravdavši očekivanja struke za prvi tim Željezničara debitovao je 1965. u susretu sa Vardarom u Skoplju. Do 1975. odigrao više od 250 ligaških utakmica i postigao ukupno 48 golova. Računajući sve nastupe za FK „Željezničar“ Škija je plavo-bijeli dres oblačio više od 550 puta i postigao preko 100 golova. Bio je član legendarnog tima Željezničara koji je postao prvak bivše Jugoslavije 1972. godine a 1974. proglašen je "Fudbalerom godine" u tadašnjoj državi.

Nakon igranja u juniorskoj selekciji Bosne i Hercegovine, Škija ostvaruje 12 nastupa u jugoslovenskom juniorskom timu, a nakon njega igra 18 utakmica u mladoj selekciji. 1972. godine u Brazilu na Minimundijalu debituje za seniorsku selekciju, u utakmici protiv Venecuele. Za nacionalnu selekciju je odigrao 43 utakmice i postigao 10 golova. Osim Svjetskog prvenstva u SR Njemačkoj 1972. godine, igrao je za reprezentaciju Jugoslavije i na Europskom prvenstvu 1976. godine, čiji je domaćin bila upravo Jugoslavija. 1975. napustio je jugoslovenski fudbal kada odlazi u francusku Nicu. Tokom tri sezone za francuskog prvoligaša odigrao je 103 utakmice i postigao 28 golova.Igračku karijeru je, zbog problema sa povredama, završio 1978.godine sa tek napunjenih 30 godina.

Škijin gol na Vald stadionu u Frankfurtu u utakmici protiv Španije 13.februara 1974. godine koja je bila „majstorica“ za odlazak na 10. svjetsko prvenstvo je možda i njegov najdragocjeniji i najvažniji pogodak u cijeloj igračkoj karijeri. Upravo taj pogodak je Jugoslaviju kvalifikovao na pomenuto Svjetsko prvenstvo u SR Njemačkoj.

Godine 1975. dobio je Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva a više puta biran je među najbolje sportiste Bosne i Hercegovine. Josip Katalinski nije samo legenda FK „Željezničar“ već i bosansko-hercegovačkog ali i jugoslovenskog fudbala. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu „Škija“ je radio na više pozicija u F/NSBIH gdje zbog teške bolesti sa kojom se bori više nije angažovan.

Neka mu je vječna slava!

Šampionska generacija Želje iz 1972: Katalinski je sedmi slijeva

Read More

Zubandan

Zubandan

   6/07/2011       Admin

---

Hadis Zubanović: Svi mi čestitaju "zubandan"

Dres u kojem je postigao gol ljutom rivalu Sarajevu, završio kod doktora Brace Jurišića

Autor D. ZEBA 2011-06-05

Kod navijača Željezničara i Sarajeva 5. juni i utakmica između vječitih rivala finala plej-ofa iz 1998. godine na Koševu budi različite emocije. Simpatizeri bordo tima s tugom se prisjećaju poraza i odlučujućeg gola Hadisa Zubanovića u posljednjim trenucima meča. Zahvaljujući tom golu, ušao je u historiju Željezničara.

Zlatna slova

Navijači tima s Grbavice 5. juni slave kao "zubandan" i upravo to je bio povod za razgovor s Hadisom Zubanovićem, koji se prisjetio vremena od prije tačno 13 godina i jednog od najdražih dana u životu.

- Kako vrijeme odmiče, ovaj dan je sve nekako bitniji navijačima Želje. Nekada mi to nije jasno, jer je moj voljeni klub nakon 1998. osvajao titule, ali izgleda da prva poslijeratna ima posebnu i veliku težinu. Ovaj dan je zlatnim slovima upisan u historiji Želje. To je, definitivno, gol koji ima ogromnu vrijednost za mene, ali i za sve navijače tima s Grbavice - kaže Zubanović na početku razgovora.

Hadis ističe da je 5. juni na neki način postao njegov drugi rođendan i da tog dana dobiva nevjerovatan broj SMS-ova.

- To je nešto fascinantno. Poruke dobivam od brojnih prijatelja, ali i od ljudi koje godinama nisam vidio. Za sve njih to je jedan od najdražih dana u godini. Važniji im je na neki način od Nove godine ili nekog drugog praznika. U mobitelima već godinama čuvam te poruke, koliko mi memorija u njima dozvoljava - kaže bivši nogometaš Željezničara.

Brojne anegdote

Za ovu utakmicu vezane su brojne anegdote, a navijači Želje još mu prepričavaju kako su doživjeli utakmicu prije 13 godina.

- Nedavno me je sreo jedan momak i pričao mi kako je skoro umro zbog mog gola. Naime, u trenutku kada sam savladao Mirsada Dedića, on je jeo kikiriki i zrno mu je začepilo dušnik. Svi su na tribinama bili u euforiji i nisu obraćali pažnju na to što on leži. Tek su nakon određenog vremena vidjeli da mu nije dobro i pružili su mu prvu pomoć - kaže popularni Zuban.

Navijači Željezničara sigurno ne bi žalili veliku svotu novca da u svojoj kolekciji imaju plavo-bijeli dres s brojem sedam u kojem je Zuban nastupao na Koševu.

- Dres je kod našeg doktora Brace Jurišića i mislim da je to potpuno zasluženo. Prije finala rekao mi je: "Zubane, je li moj dres bez obzira na rezultat?" Naravno da sam potvrdno odgovorio. Nakon što sam čuo posljednji sudijski zvižduk, morao sam ga sakriti, jer su svi krenuli prema meni. Jurišić mi je rekao da dres stoji uokviren u njegovom stanu i obećao mi je da će ga vratiti mom sinu dok poraste - kaže Hadis.

I njegov otac Sejo na poseban je način proslavio gol na stadionu Koševo.

- Otac je na Koševo poveo Faruka, dječaka iz haustora. Nakon što sam dao gol, on je uzeo Faruka i od sreće ga bacao visoko uzrak. Poslije je pitao Faruka da ga ponovo vodi da gleda utakmice, a on ga je zamolio samo da ga ponovo ne baca visoko ako dam gol - s osmijehom se prisjeća Hadis.

Tradicionalno gledanje utakmice

Tradicionalno, Zubanović sa prijateljima 5. juna gleda snimak historijske utakmice između Željezničara i Sarajeva.

- Ne znam gdje ću gledati utakmicu u nedjelju. Često su me zvali navijači Želje koji imaju kafiće da gledamo tekmu skupa. Jedne je godine bila organizirana proslava u Međunarodnom centru za djecu i omladinu, gdje smo gledali utakmicu na velikom platnu, i to tačno u 20.15 sati. Bili su pozvani svi članovi zlatne generacije, ali i članovi uprave i treneri - kaže popularni Zuban.

Djeca s imenima Hadis

Mnogi navijači tima s Grbavice, nakon što je Zubanović postigao gol protiv Sarajeva, dali su svojim sinovima ime Hadis.

- Upoznao sam do sada tri dječaka koji su dobili ime po meni. To mi je posebno drago. To znači da će se još dugo, dugo pričati o utakmici na Koševu. Dao sam veliki broj golova, ali ovaj mi je osigurao da ne padnem u zaborav, na treninzima nisam uzaludno pretrčao stotine kilometara - kaže Hadis.

Read More

Željezničar - Arsenal 1-1

Željezničar - Arsenal 1-1

   6/01/2011       Admin

---

U prijateljskoj utakmici Željo i Arsenal odigrali 1-1

Nastavljamo sa zanimljivim dvobojima iz Željine historije povodom 90. rođendana. Ovoga puta govorit ćemo o prijateljskoj utakmici koju je tim sa Grbavice odigrao protiv renomiranog londonskog Arsenala. Sudar dva kluba desio se 15. augusta 1976. godine u Dolini ćupova.

15. august 1976

Izvještači su zabilježili da utakmica nije zadovoljila očekivanja. Domaći su bili na zavidnom nivou, što se nije moglo reći za goste iz kolijevke nogometa – Engleske.

Rezultat je na kraju meča bio 1-1, a Milan Ribar tadašnji strateg "plavih" bio je zadovoljan zalaganjem svojih izabranika.

"Odigrali smo četiri meča u sedam dana, a igrači su položili test fizičke pripremljenosti. Osim postignutog pogotka stvorili smo pet ili šest izvanrednih prilika, ali ih nismo uspjeli iskoristiti. Ipak, važno je da stvaramo šanse za gol. Kad se uzme u obzir da je ovo vrijeme prije početka prvenstva, vjerujem da su gledaoci bili zadovoljni igrom", rekao je odmah nakon utakmice Ribar.

Nedostajao Janković, Šerbo bio usamljen u napadu

Treba istaći da je Željezničar tokom cijelog meča prijetio Arsenalu preko brzonogog Slobodana Kojovića.

Ipak, bilo je primjetno odsustvo Željinog golgetera Boška Jankovića. On je bio kreativac i izvanredan napadač koji je golove postizao takvom lakoćom da vam izgleda da je to najlakša stvar na svijetu.

U vrhu napada usamljen je bio Šerbo, koji bez pomoći saigrača, nije bio u prilici da češće zada posljednji udarac.

Tako je većina upotrebljivih lopti u šesnaestercu ostalo neiskorišteno. Ipak, Šerbo je u prvom poluvremenu jednom uspio matirati golmana gostiju Rimera.

Posljednji bedem Željezničara lako je izlazio na kraj sa napadom Arsenala. No, jedan kiks bio je dovoljan da lopta završi u Janjušovoj mreži. Strijelac za poravnajnje bio je MacDonald.

Arsenal nije pružio partiju kakvu su očekivali gledaoci na Grbavici

Svi su se složili da je jedan od najboljih pojedinaca meča bio Slobodan Kojović.

"Meni odgovara engleski stil igre. Zadovoljan sam foromom pred start prvenstva", govorio je tada Kojović.

Arsenal nije pružio partiju kakvu je očekivala sarajevska publika. Izostali su dugi pasovi, visoki skokovi, precizni šutevi i oštri udarci prema golu "plavih", zabilježili su izvještači.

Treba istaći da se od najskupljeg igrača Engleske u to vrijeme, MacDonalda, očekivalo mnogo više. Uostalom kao i od cijelog tima koji je predvodio Alan Ball.

U izjavama nakon utakmice igrači Arsenala su se pravdali da je to bio pripremni period i da forma nije bila na željenom i očekivanom nivou.

Strijelac jedinog gola za Želju Džemal Šerbo je rekao:

"To je bila velika utakmica. Pamtim da je stadion bio pun, a uspio sam postići i jedan gol. U svakom slučaju sa nostalgijom se sjetim dvoboja sa Arsenalom."

430

Read More

Željezničar - Inter 3:3

Željezničar - Inter 3:3

   6/01/2011       Admin

---

Željo je svoj 50. rođendan proslavio u dvoboju s Interom, bilo je 3-3

Kao što smo i najavili nastavljamo sa zanimljivim pričama iz historije FK Željezničar povodom 90. rođendana koji klub sa Grbavice slavi u septembru ove godine. Upravo je njihov jubilej prije 40 godina uvećao slavni milanski Inter, koji je u to vrijeme bio aktuelni prvak Italije. Utakmica je odigrana 16. juna 1971. godine na punom Koševu.

16. juni. 1971

Izvještači su zabilježili da je bilo oko 50.000 gledalaca. "Plave“ je u ovom dvoboju "pojačao“ nogometaš Crvene zvezde Dragan Džajić, koji je prema očekivanjima pružio izvanrednu partiju. Utakmica je završena neriješenim rezultatom, bilo je 3-3.

Gledaoci su mogli uživati, jer su vidjeli mnogo lijepih poteza, akcija i šest golova. Mogli su ih vidjeti još da je Sprečo bolje regovao u 86. minuti. Naime, sa četiri metra je šutao pored gola. S druge strane, Frustaluti je dvije minute kasnije propustio još izgledniju priliku. Promašio je prazan gol, što je izazvalo uzdahe na tribinama.

Istinski spektakl

Međutim, svi su se složili da je tim sa Grbavice potpuno nadigrao renomirane goste iz grada mode.

Za Željezničar su tada igrali: Janjuš, Kojović, Bećirspahić, Bratić, Katalinski, Hadžiabdić, Jelušić, Janković, Bukal, Sprečo i Džajić.

Mnogi će naglasiti kako je ova utakmica bila istinski spektakl, praznik nogometa u gradu na Miljacki. Treba napomenuti da je Inter bio lišen usluga sjajnog odbrambenog nogometaša - Jakinta Faketija. Naime, on je istrčao na teren najvećeg bh. stadiona na zagrijavanje, ali nije mogao početi meč zbog povrede.

Zanimljivo, noć prije utakmice požalio se Džajiću da možda neće igrati. Gledaoci su tako ostali uskraćeni da pogledaju sudar dva reprezentativna kapitena, jer su u to vrijeme oni bili lideri jugoslovenske, odnosno italijanske nacionalne vrste.

Što se tiče utakmice, gosti su prvi došli u vodstvo već u 4. minuti. Centarfor Roberto Bonisenja je sa šesnaest metara matirao Janjuša. Domaći su poravnali jedanaest minuta kasnije. Poentirao je Janković.

Majstorija Bukala, postigao pogodak sa 30 metara

Veličanstven prizor desio se u 45. minuti. Loptu je na desnom krilu primio brzonogi Jelušić i u pravom trenutku uputio centaršut. Džajić je prihvatio i gotovo iz nemoguće situacije pogodio mrežu Bordona. Sa koševskih tribina čuo se gromoglasan aplauz. Na odmor se otišlo pri rezultatu 2-1 za "plave".

Nastavak je donio atake gostiju iz Milana. Bonisenja je poravnao u 63. minuti, kad je iskoristio neopreznost Katalinskog i Hadžiabdića.

U trenucima kad se očekivalo da će mnogo ofanzivniji domaći tim doći do novog vodstva, desilo se suprotno. Naime, Macola je u 67. minuti promarširao kroz Željinu odbranu i plasirao loptu u mrežu za 2-3. Međutim, poravnanje stiže samo tri minute kasnije. Džajić je prevario nekoliko gostujućih nogometaša, oborili su ga na nekih 30 metara od gola. Sudija je dosudio prekršaj.

Slobodnjak je izveo Bukal. Uzeo je dug zalet i jako šutirao. Na oduševljenje prisutnih lopta je završila u lijevom uglu Bordonovog gola. Majstorija za konačnih 3-3.

Katalinski: Bila je to velika utakmica


"Gest da u Sarajevo dođe Inter imao je posebnu težinu. Bila je to velika utakmica. Naime, ona je dodatno promovisalo sarajevski nogomet u jugoslovenskim okvirima. Teško je iz ove perspektive zamisliti da sada dovedemo jedan kvalitetan evropski tim poput Intera u glavni grad BiH. Prosto nezamislivo! Liga iz godine u godinu gubi na kvalitetu, jer konstantno odlaze kvalitetni nogometaši. Nekada se čekala 28 godina kako bi dobili dozvolu da idete vani. To je donijelo određeni kvalitet u jugoslovensku ligu koja je bila među najboljim u Evropi. Ako posmatramo aktuelnu situaciju u našoj državi treba naglasiti da smo bogati talentima, ali za potpuni uspjeh treba mnogo više rada“, rekao je Katalinski.

419

Read More